Pareto analiza – vrlo jednostavna tehnika koja pomaže izabrati najučinkovitije promjene koje treba napraviti. Koristi Paretov princip – ideju kako se obavljajući 20% posla može stvoriti 80% prednosti.
Pareto analiza je formalna tehnika za pronalaženje promjene koja donosi najveću korist. Korisna je u situacijama kada se javi više mogućih aktivnosti koje stoje na raspolaganju.
Analiza usporedbom para – omogućuje da se odredi važnost niza opcija u odnosu jedne prema drugoj. Posebno je korisna kada nema objektivnih podataka na kojima bi se temeljila analiza.
Analiza usporedbom para pomaže odrediti prioritete u slučaju kada postoje konfliktni zahtjevi prema raspoloživim resursima. U ovoj analizi trebaju se uspoređivati opcije, tako da svaka dobije ocjenu važnosti izrađenu u postocima.
Analiza pomoću rešetke – najučinkovitija je u situaciji kada postoji više dobrih alternativa i mnogo faktora koje treba uzeti u obzir. Prvo treba nabrojati opcije, a zatim faktore važne za donošenje odluke. Stave se na papir tako da opcije budu vodoravno, a faktori okomito.
Zatim se odredi relativna važnost faktora u obliku brojeva. Ove vrijednosti mogu biti očigledne, ali ako nisu, upotrijebi se druga tehnika poput analize usporedbom para. Sljedeći korak je prolazak kroz cijelu tablicu, ocjenjujući svaku opciju.
Svaka opcija se ocijeni brojevima od 0 do 3. Nakon toga pomnoži se svaka opcija s vrijednostima koje označavaju relativnu važnost. Na kraju se zbroje sve ocjene za opcije koje su na raspolaganju, a najbolja je ona s najvišom ukupnom ocjenom.
Ocjenjivanje prednosti i nedostataka – nacrta se tablica s naslovima «Plus», «Minus» i «Implikacije». U stupcu naslovljenom «Plus» zapišu se svi pozitivni rezultati nekog djelovanja, pod «Minus» se stave sve negativne posljedice. U stupac «Implikacije» zapišu se sve implikacije i mogući ishodi poduzimanja određenih koraka. Ako u ovoj fazi još nije jasno treba li se ili ne treba provesti određena odluka, razmotri se svaka navedena točka i dodijeli pozitivna ili negativna ocjena.
Nakon toga zbroje se sve ocjene. Naglašeno pozitivna ocjena znači da bi se ta odluka trebala provesti, a naglašeno negativna ocjena znači da treba izbjeći donošenje takve odluke.
Analiza snage polja – korisna tehnika razmatranja svih sila koje djeluju u prilog ili protiv neke odluke. Provodeći analizu može se planirati kako osnažiti sile koje podupiru odluku i smanjiti djelovanje sila koje joj se protive.
U jednom stupcu navedu se sve sile koje idu u prilog promjeni, a u drugome sve svile protiv promjene. Svakoj sili dodjeljuje se ocjena od 1 do 5. Nacrta se dijagram koji pokazuje sile za i protiv promjene. Pored svake se stavi broj koji određuje njezinu snagu.
[1]Šest šešira za razmišljanje – praktična tehnika koja pomaže razmotriti važne odluke iz više različitih perspektiva. Na taj se način mogu donijeti bolje odluke, jer ova tehnika potiče da se izađe iz okvira uobičajenog načina razmišljanja.
Ako se razmotre problemi koristeći tehniku šest šešira, trebaju se upotrijebiti svi pristupi kako bi se došlo do najboljeg rješenja.
Ovaj alat je osmislio [2]Edward de Bono u knjizi «6 Thinking Hats».
Metoda šest šešira pomaže pojedincima da promišljeno istražuju različite perspektive subjekata koje mogu biti jako različite od one za koju se pretpostavlja.
Svaki šešir je nazvan po boji koja je opis perspektive nekoga kada nosi pojedini šešir.
- Bijeli šešir – noseći ovaj šešir, koncentracija je usmjerena na raspoložive podatke. Pogleda se što se iz informacija može naučiti. Potraže se rupe u znanju, pa ih se pokuša popuniti. Analiziraju se prošli trendovi i pokušava ih se ekstrapolirati iz povijesnih podataka.
- Crveni šešir – kada se nosi crveni šešir, razmatra se odluka koristeći intuiciju, neposrednu reakciju i emocije. Razmišlja se kakve će biti emotivne reakcije drugih ljudi, i pokušavaju se razumjeti intuitivne reakcije ljudi koji nisu potpuno upoznati sa situacijom.
- Crni šešir – noseći crne šešir, gleda se na stvari pesimistično, oprezno i defanzivno. Pokušava se vidjeti zašto ideje i pristupi možda neće funkcionirati. Ovo je važno jer pokazuje slabe točke nekog plana ili djelovanja, a to omogućuje da ih se eliminira, promijeni pristup ili pripremi plan za nepredviđene situacije. Razmišljanje u crnom šeširu pomaže da se planovi učine čvršćima i otpornijima. Mogu se uočiti fatalni nedostatci ili rizici prije nego se krene u neko djelovanje. Razmišljanje u crnom šeširu je jedan od najkorisnijih elemenata ove tehnike.
- Žuti šešir – pomaže da se pozitivno razmišlja. To je optimističan stav pomoću kojega se vide sve koristi neke odluke i njezina vrijednost, kao i prilike koje iz nje proizlaze. Razmišljanje u žutom šeširu pomaže da se nastavi dalje kad sve izgleda crno i teško.
- Zeleni šešir – predstavlja kreativnost. Ovdje se mogu razviti kreativna rješenja problema. To je takav način razmišljanja u kojem se ideje ne kritiziraju. Tu može pomoći niz alata za kreativnost.
- Plavi šešir – predstavlja kontrolu procesa. Plavi šešir nose ljudi koji vode sastanke. Kada naiđu na poteškoće zato što im ponestaje ideja, oni će usmjeriti aktivnost na razmišljanje u zelenom šeširu. Kada se treba napraviti plan za nepredviđene situacije, zahtijevat će razmišljanje u crnom šeširu itd.
Ove tehnika šest šešira se može koristiti na sastancima ili sami. Korist na sastancima je u tome što se mogu ublažiti nesuglasice do kojih dolazi kad ljudi s različitim stilovima razmišljanja raspravljaju o istom problemu. Sličan je pristup ako se problem razmatra sa stajališta različitih profesija ili različitih kupaca.
[2] de Bono, Edward: Six Thinking Hats: An Essential Approach to Business Management, Little, Brown, & Company, 1985.
Nema komentara:
Objavi komentar