Stablo odlučivanja je shematska prezentacija nekog problema, kojoj je svrha dobivanje jasnijeg pregleda svih njegovih alternativa, stanja i ishoda.
Uobičajeno je sastavljanje od tri vizualne komponente:
- Četverokuta koji predstavlja točke odlučivanja,
- Krugova, koji ukazuju na presjecište događaja
- Linija, odnosno grana, koje, ako izlaze iz četverokuta, označavaju alternative, a kada im je ishodište u krugu obilježavaju stanja sustava
Oblik stabla odlučivanja uvjetovan je alternativama i stanjima zadanog problema.
Slikom 2.1. predočena je moguća struktura stabla.
Slika 2.1.: [1]Moguća struktura stabla odlučivanja
[2]Osnovni preduvjeti za korištenje tehnike stabla odlučivanja su:
o Opis u obliku parova vrijednosti-atributa - podaci o primjeru moraju biti opisani u obliku konačnog broja atributa;
o Prethodno definiran konačan broj klasa (vrijednosti ciljnog atributa) - kategorije kojima primjeri pripadaju moraju biti definirane unaprijed i treba ih biti konačan broj;
o Klase moraju biti diskretne - svaki primjer mora pripadati samo jednoj od postojećih klasa, kojih mora biti znatno manje negoli broja primjera;
o Značajan broj primjera - obično je poželjno da u skupu primjera za generiranje stabla odlučivanja postoji barem nekoliko stotina primjera.
Oblikovanje stabla odlučivanja
Koje su metode razvijene da bi se pomoglo donositelju odluke u oblikovanju stabla odlučivanja? Jedna od glavnih metoda, preferirana od većeg broja analitičara odlučivanja je dijagram utjecaja koja je konstruirana tako da zbroji zavisnosti za koje se vidi da postoje između događaja i aktivnosti u okviru odlučivanja. Takve se zavisnosti saopćavaju tijekom vremena. Postoji uska veza između dijagrama utjecaja i više prihvatljivog stabla odlučivanja. Uz određene uvjete se može dijagram utjecaja pretvoriti u stablo odlučivanja. Prednost dijagrama utjecaja je u tome što se njegov grafički prikaz više poziva na intuiciju donositelja odluke koji možda nije blizak tehnologiji odlučivanja. Dijagram utjecaja se može lakše revidirati i mijenjati kada donositelj odluke surađuje s analitičarem odlučivanja. Stablo odlučivanja radi svojeg izrazito vremenskog redoslijeda aktivnosti i događaja zahtijeva potpunu respecifikaciju kada se u prethodnu strukturu dodaju nove aktivnosti i događaji.
Nema komentara:
Objavi komentar